11.07.2025.
Prošlo je 30 godina od ubistva 8.372 Bošnjaka – muškarca i dečaka. Međunarodni sudovi su ovaj zločin okvalifikovali kao genocid. 11.jul nije samo datum koji nas podseća na obavezu da, kao društvo, ne zaboravimo - on je i test naše sposobnosti da se suočimo sa činjenicama, bez poricanja, relativizacije ili opravdavanja. Sećanje na Srebrenicu nije pitanje prošlosti, već pitanje naše zrelosti, odgovornosti i budućnosti. Samo iskrenim odnosom prema onome što se dogodilo možemo graditi pravedno društvo.
Za genocid počinjen u Srebrenici osuđeni su mnogi neposredni izvršioci, kao i organizatori i nalogodavci. Ipak, intelektualci i javne ličnosti koji su širili ideologiju mržnje i dali podršku toj politici uglavnom su ostali van domašaja pravde. Mnogi od njih i dalje imaju ugled i uticaj u društvu. To je prepreka za istinsko suočavanje s prošlošću, koje nije samo civilizacijska obaveza, već i preduslov za budućnost.
Danas oni pokušavaju da zločin, koji su inspirisali, organizovali i počinili pojedinci - od kojih mnogi nisu odgovarali za to - pripišu celom srpskom narodu, pod sintagmom „da Srbija nije genocidna država“, što niko osim njih nije ni rekao. Takvoj retorici u javnom prostoru mora se stati na put.
Istina o Srebrenici ne sme biti predmet prećutkivanja, relativizacije ili političkih manipulacija. Da bismo mogli da krenemo napred, moramo imati hrabrost da pogledamo unazad – da priznamo, da izgovorimo i da osudimo. Bez okretanja glave. Bez ćutanja. Bez „ali“.
Danas, na tridesetu godišnjicu, izražavamo duboko poštovanje svim žrtvama i solidarnost s njihovim bližnjima. Istina i pravda nisu slabost, već snaga savesti i znak istinskog žaljenja i pokajanja.
Zato ponavljamo: dok svi odgovorni – ne samo oni koji su nosili oružje, već i ideološki tvorci zločina – ne budu imenovani, prokazani i suočeni s posledicama svojih reči i dela, pravedni ljudi neće moći slobodno da dišu.
Samo na istini, pravdi i poštovanju svih žrtava možemo graditi društvo oslobođeno mržnje, straha i laži.